Sve aktivnosti u sklopu ovogodišnjeg izdanja projekta Mozak voli zdravo održane u digitalnom obliku putem Microsoft Teams platforme. Sam projekt nastao je s ciljem poboljšanja jelovnika studentskog restorana na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu inicijativom proaktivnih studenata. Projekt se tijekom godina nadograđivao i poboljšavao. Ove godine u sklopu projekta održale su se radionice, njih čak pet, kulinarsko studentsko natjecanje Brocoola te zaključni dio - završna konferencija.

Probiotici druge generacije i postbotici - utjecaj na crijevnu mikrofloru

Predavanje koje je otvorilo ovogodišnju konferenciju održala je profesorica Blaženka Kos u kojem smo saznali nešto više o mikro svijetu koji je prisutan u našim crijevima. Probiotičke bakterije kao živi lijekovi posjeduju specifična svojstva, poput proizvodnje proteina površinskih slojeva, egzopolisaharida i bakteriocina, s pozitivnim utjecajem na brojnost, raznolikost i sastav crijeva. Neke od prednosti probiotika su suzbijanje rasta patogenih bakterija i njihovo vezivanje i invazija epitela, poboljšanje funkcije crijevne barijere te modeliranje imunosnog sustava. Na predavanju sudionici su mogli naučiti koje sve namirnice u sebi sadrže probiotike i zašto je uistinu važno unositi ih u naš organizam. Neke od namirnica povoljnih za našu mikrobiotu su: orašasti plodovi, sjemenke, voće, povrće, riža, alge, pšenica, proso raž i mnoge druge. 

Mozak ne voli zdravo

Drugo predavanje ovogodišnje konferencije održao je  dr. med, specijalist radiologije, Natko Beck. Pravilna prehrana ponekad se čini kao vrlo jednostavan zadatak, ali ako je naš mozak protiv nas ta misija može biti uvelike otežana. Problem hrane postaje sve veći i veći kao i problem pretilosti u svijetu. Prehrana se kroz godine uvelike promijenila, prije svega nekoliko godina raznolika prehrana nije bila toliko dostupna, ali ona koja je bila dostupna je pretežito bila iz domaćeg uzgoja - sve od mesa do voća, povrća i žitarica. U moderno doba dostupne su nam gotovo sve namirnice iz cijelog svijeta u lokalnoj trgovini poput avokada i manga, a jednako tako je dostupna i nezdrava hrana. Natko je naveo da problem ne leži u šećeru, brojanju kalorija i mast već je problem u kulturi hrane, način na koji shvaćamo hranu, konzumiramo i kako je percipiramo u svakodnevnom životu. Kada pojedemo nešto što nam je ukusno i sadrži šećer ili masti, u mozgu se izlučuje dopamin koji djeluje na pobuđivanje amigdala te nukleus akumbensa septik i u nama oslobađa lijepe osjećaje - hormone sreće. S predavanja su svi prisutni otišli bogatiji za nekoliko hackova za zdraviji i aktivniji život. Zdrava prehrana definitivno je jedan od stupova zdravlja i prevencije bolesti, baš kao što je loša prehrana jedan od temelja raznih bolesti. 

Pobijanje mitova u svijetu fitnessa

Svi smo barem jednom u životu bili ‘žrtve’ mitova kada je u pitanju fitness. Informacije o vježbanju u digitalnom dobu dostupne su na mnogobrojnim portalima pa nije neobično da ponekad dođe do iskrivljenih ili u potpunosti neispravnih podataka. Mitove o fitnessu na trećem predavanju ovogodišnje konferencije za sve prisutne razbio je magistar kineziologije Tomislav Biščan. Kineziologija je još uvijek relativno mlada znanost te se nova saznanja i informacije otkrivaju iz dana u dan, a neke prijašnje tvrdnje se osporavaju novim istraživanjima. Najčešće dezinformacije nastaju u takozvanoj ‘sivoj zoni’ što bi značilo da dolaze od osoba koje nisu početnici ali nisu niti profesionalci. Poznato je da većina ljudi uvijek žele vidljivu promjenu u izgledu na najbrži mogući način uz najmanje utrošenog vremena i truda te marketing reagira na takav pristup kako bi ostvarili najveći profit i iskoristili određeni trend. Jedna od najvažnijih savjeta je potražiti savjet stručnjaka. Stručna osoba najbolje će savjetovati i uputiti osobu koja želi napraviti neku promjenu, bilo da je cilj poboljšanje izgleda ili pak kvalitete životnog stila. Svaki savjet i informaciju o vježbanju potrebno je dobro provjeriti kako bi prevenirali potencijalnu ozljedu i sačuvali zdravlje. 

Što znamo (i ne znamo) o prehrambenim aditivima?

Prehrambenim aditivima smatraju se tvari točno poznatog kemijskog sastava, koji se ne konzumiraju kao namirnice bez obzira na prehrambenu vrijednost, a dodaju se hrani/namirnicama  u svrhu poboljšanja tehnoloških svojstava. Sve o aditivima i što oni znače za naš organizam otkrila nam je prof.dr.sc. Dubravka Škevin sa Biotehnološkog fakulteta u Zagrebu.  Neki od temeljnih zahtjeva za primjenu hranjivih aditiva su da ne ugrožavaju zdravlje potrošaća, da je njihova uporaba tehnološki opravdana, da se ne dovodi potrošaća u zabludu, da se ne nalaze na listama u Prilogu II. i Prilogu III. Uredbe 1333/2008, da se u hrani koriste samo u uvjetima koji su tamo navedeni, da se koriste samo u hrani u kojoj su definirani te da se mogu identificirati i utvrditi njihove količine u namirnicama. Neke od prednosti u primjeni prehrambenih aditiva su očuvanje stabilnosti hrane, očuvanje nutritivne vrijednosti hrane, pomoć u proizvodnji i pripremi hrane te mnogi drugi. U Hrvatskoj djeluje i Hrvatska agencija za hranu, koja doprinosi sustavu sigurnosti hrane i hrane za životinje te je dužna informirati javnost. Korisne informacije svakako će nam pomoći kako bismo bolje razumjeli aditive i to znanje mogli pravilno upotrijebiti u svakodnevnom životu. 

Što je to zdravo spavanje?

Posljednje predavanje konferencije održala je dr. med, specijalist neurologije Barbara Barun International Sleep Disorder Specialist te nam otkrila što je to zdravo spavanje i kako bolje razumjeti što je to spavanje. Kvaliteta spavanja određena je trajanjem, kontinuitetom, intenzitetom i odsutnošću cirkadijalnih protuberancija. Suvremeni način života s parcijalnim kroničnim skraćenjem vremena spavanja vodi u deprivaciju spavanja. Ono što se u posljednje vrijeme posebno spominje jest fenomen ‘Socail jetlag’ koji održava da većina ljudi sa kasnijim kronotipom vikendom spavati dulje jer nema obaveza te uzrokujei cirkadijalnu preturberanciju što nije dobro za naš organizam. 

Koliko smo više budni, to nam se i više spava. Suprahijazmatska jezgra je glavni izvor informacija za ostilacije ne samo po pitanju spavanja i budnosti već i funkcioniranju svih organa u tijelu. Dnevna pospanost kod studentata iznosi čak 50%, preporučeno trajanje spavanja idividualno, ali je preporuka 8 sati dnevno. Čak 70% studenata ne spava dovoljno dugo te to utječe na kvalitetu sna. Iako su preporuke za spavanje jasne i svi smo svjesni da bolje funkcioniramo naspavani, direktna i jednoznačna povezanost spavanja i akademskog uspjeha nije dokazana. Sa novim savjetima o zdravom spavanju i važnosti sna, zaključili smo ovogodišnja predavanja na konferenciji projekta Mozak voli zdravo. 

Jedino što nam je preostalo za kraj je proglašenje pobjednika studentskog kulinarskog natjecanja Brocoola, a ovogodišnja tema bile su zdrave filmske grickalice. Zahvaljujemo svim natjecateljima na prijavi te još jednom čestitke pobjednicima koji će kući odnijeti vrijedne nagrade. I ovogodišnja konferencija završila je uspješno te su sudionici saznali mnogo zanimljivih informacija o zdravim navikama koje će uklopiti u svoj život. Zahvaljujemo predavačima na zanimljivim predavanjima te se veselimo nekom novom susretu! Više  informacija o samom projektu možete pronaći ovdje, a ako želite bolje upoznati udrugu proaktivnih studenata eSTUDENT, posjetite web stranicu ili društvene mreže Facebook, Instagram i LinkedIn. Kako bi bili u toku sa svim aktualnostima iz eSTUDENT svijeta, pretplatite se na newsletter.