Ivana Biočina, magistra inženjerka tekstilne tehnologije i inženjerstva osnova, osnivačica i voditeljica Instituta održive mode održala je 28. svibnja online predavanje na temu „Održiva moda“. 

Na početku je objasnila  kako je  pojam „održiva moda“ bila najtraženiji i najpopularniji pojam vezan uz modu 2019. godine te se tada dogodila prekretnica za održivu modu. Tijekom protekle dvije godine online prodaja velikim brendovima porasla za 95% zbog pandemije koronavirusa. 

Trenutno se nalazimo u akutnoj krizi održivosti i održivog razvoja, a prijetnju preživljavanja u budućnosti predstavlja naš način življenja i vrijednosti. Svi trenutni mikrotrendovi, mikrosezone i globalizacija čine fast fashion neodrživim. Modna industrija ima najmanje inovacija, napredak se promatra kroz konkurenciju - tekstilna industrija treba naučiti surađivati kako bi došlo do napretka. Postoji proaktivni i reaktivni put. Proaktivni se veže uz prevenciju i redukciju, a reaktivni za recikliranje i ponovno korištenje proizvoda. 

Ivana je također objasnila kako postoji osam koraka za stvaranje suvremenih odjevnih predmeta koji u konačnici imaju kratkotrajni vijek trajanja. Spomenula je kako je poliester jedan od uzroka gomilanja mikroplastike u našem okolišu, a jedan od ciljeva održive mode je smanjene korištenja poliestera te uvođenje organskog pamuka  u odjeću. 

Objasnila je razliku između održive i cirkularne mode koja se nalazi u upotrebi, vrsti i namjeni predmeta. Cirkulirana ekonomija predstavlja sustav tehno-sfere i bio-sfere s tehnološkim i biološkim ciklusima kroz koje se proizvodi i materijali mogu ponovno uvesti u sustav. 

Najvažnije stavke ovog sustava jesu: implementacija cirkularnog dizajna, produljenje trajanja odjevnih predmeta, povećanje preprodaje te povećanje udjela odjeće s recikliranim materijalima i vlaknima. 

Ivana se osvrnula i na hrvatski sustav reciklaže koji smatra dobrim, ipak izražena je industrija tehničkih tekstila i downcyclinga u kojem se proizvodi i materijali pretvaraju u nove proizvode lošije kvalitete i smanjene funkcionalnosti te wish-cycling, tj. želja za recikliranjem proizvoda koji se ne mogu reciklirati. 

Što mi, kao kupci, možemo učiniti?

• Ako odjevni predmet nosite samo 9 mjeseci duže, ekološki otisak je manji za 20-30%. 
• Kad je moguće, perite odjeću na 30ºC, jer se iznad 30ºC tekstil lakše „raspada“. 
• Koristite tekući, ekološki, deterdžent  te odjeću sušite na zraku.
• Smanjite broj pranja jer se pri svakom pranju u vodu otpuštaju mikrovlakna – mikroplastika. 
• Pomoću aplikacije Good On You možete provjeriti održivost svih dostupnih modnih brendova.
• Pazite na greenwashing – velike izjave brendova, planove bez uporišta i odgovornosti, usmjerenost ne određene male „održive” kolekcije nasuprot ostatka proizvodnje koji je dio brze mode. 
• Kupujte od manjih, lokalnih, proizvođača. 
•  Budite svjesni kupci, nemojte kupovati predmete u trendu, nego one predmete koji će vam biti funkcionalne i estetske prirode.  
• Ako želite podržati održivost, morate biti spremni platiti više. 

Tri najvažnija pitanja koja pitati lokalnog proizvođača tekstilnih predmeta

1. Koja je sirovina u pitanju?
2. Gdje nabavljate sirovinu? 
3. Tko i gdje se proizvodi predmet?

Svakim korakom i svakim danom mi gradimo budućnost. Do održivosti možemo doći jedino zajedničkim snagama jer je to zajednički put. Promjena dolazi u valovima. Mi smo rješenje problema, sa znanjem koje donosi moć mi smo promjena i put. Sve u našim rukama.

Ivana smatra kako je  2021. godina je godina koja određuje budućnost i novo lice industrije te se nada se da će mladi ljudi predvoditi s novim načinom razmišljanja i idejama. 

Zaprati eSTUDENT Facebook i Instagram profil. Više informacija o projektu možeš pronaći na našem webu ili se pretplati na naš newsletter kako bi uvijek bio informiran o aktivnostima udruge.