Dva predavanja na teme „Organski uzgoj hrane i kako njime pomoći u održavanju okoliša i bioraznolikosti“ i „Flora i fauna u urbanim područjima“, održana su 18. i 23. svibnja u online obliku, u sklopu projekta Zeleni eMJESEC. Prvo predavanje vodila je Ana Smokrović, osnivačica brenda Anino povrće, a drugo predavanje održale su studentice Lucija Rešetar i Lucija Novoselec, članice BIUS-a – Udruga studenata biologije.

Organski uzgoj hrane i kako njime pomoći u održavanju okoliša i bioraznolikosti

Na prvom predavanju Ana Smokrović, poljoprivrednica koja uzgaja hranu po biološko-etičkim principima, objasnila je zašto je organski uzgojena hrana kvalitetnija i bolja za ljude i prirodu.

Govorila nam je kako je u prošlosti došlo do otuđenja znanja o uzgoju hrane, ali danas ljudi zahtijevaju više informacija o proizvodnji hrane te zato je sve više njih zainteresirano za organski uzgoj hrane. Zbog samog otuđenja od procesa nastanka hrane nastaju etički problemi vezani uz konvencionalnu proizvodnju prirode poput korištenja pesticida i umjetnog mineralnog gnojiva koji onečišćuju tlo i podzemne vode; time se smanjuje kvaliteta hrane i samog života biljaka, životinja i ljudi.

Objasnila je kako je organsko proizvedena hrana uzgojena bez pesticida, u suradnji s prirodom. Osoba sama može napraviti vlastiti vrt, bio on u dvorištu ili na balkonu. Ako osobe nisu u mogućnosti sami uzgajati, sobe bi mogle kupovati organske proizvode. Ljudi se trebaju fokusirati sezonsko voće i povrće, brigu i obradu tla, kompostiranje te stvaranje jakog zaokruženog sustava koji donosi bioraznolikost kako bi uzgoj bio uspješan. Vrlo važna je i sama edukacija djece i odraslih, koje gospođa Smokrović održava za sve entuzijaste organskog uzgoja, koja dovodi do „vrtnih revolucija“.

Ana zaključuje kako će zbog globalne proizvodnje hrane buduće generacije snositi posljedice te da je izuzetno važna promjena u suvremenom načinu proizvodnje hrane.

Flora i fauna u urbanim područjima

Na drugom predavanju studentice Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Lucija Rešetar i Lucija Novoselec, objasnile su važnost raznolikosti flore i faune u urbanim područjima.

Naime, više od pola ljudske populacije danas živi u urbanim područjima te će imati neizbježan utjecaj na biljni i životinjski svijet. Preko 80% većine središnjih urbanih područja prekriveno je betonom ostavljajući manje od 20% prostora za vegetaciju. U gradovima dolazi do strukturnog pojednostavljenja vegetacije s kojim se uklanjaju drveća, a dodaju se nisko bilje i trava, čime se smanjuje bioraznolikost biljaka i raznolikost životinja.

Neprirodna staništa, promet, svjetlosno i akustično onečišćenje te kemijsko onečišćenje tla, vode i zraka samo su neki od utjecaja urbanizacije na smanjenje životinjske raznolikosti. Primjerice, ptice imaju lošu nutritivnu vrijednost hrane te problem s akustičnim onečišćenjem zbog visokih zgrada i buke u gradovima.  Isto tako uklanjaju im se staništa kako bi se izgradile nove građevine te se sudaraju s prozorima jer ne razumiju koncept stakla. Samim kukcima smetaju noćna svjetla jer se orijentiraju pomoću Mjeseca te postaju laki plijen noćnim grabežljivcima; dok vodozemcima  napučene ceste stvaraju velik problem zbog migracija.

Dolazi do promjene ponašanja u aktivnostima, kretanju, hranjenu i reprodukciji životinja.

S druge strane, neki gradovi pokušavaju pomoći prirodi. Stvaranjem zelenih krovova smanjuje se problem toplinskim otoka, gubitak staništa i oticanje otpadnih voda. Sama raznolikost biljaka i veličina zelenih površina u gradu utječu na raznolikost oprašivača (poput pčela, muha, leptira i šišmiša). Međutim, ako se biljke na zelenim krovovima ne održavaju dolazi do pojave neželjenih nametnika.

Studentice su zaključile kako još nije kasno te svaki grad ima potencijal promijeniti svoj užurbani i neprikladan način života za boljitak njegove flore i faune.

Zaprati eSTUDENT Facebook i Instagram profil. Više informacija o projektu možeš pronaći na našem webu ili se pretplati na naš newsletter kako bi uvijek bio informiran o aktivnostima udruge.