Svijet_Robota_cover-01_840x473

Ljudi se još od antičkog doba koriste nekim oblikom automata čija je primarna svrha bila zabavljanje. Češki spisatelj Karel Čapek opisao je te humanoidne likove riječju “prisilni rad”, odnosno, robot. Ubrzo nakon toga, konstruiran je prvi funkcionalni robot i od tada oni služe kao glavni pomoćnici u ljudskome radu. Danas se robotima pokreću najnovije tehnološke revolucije i koriste se u svemu, od proizvodnje i transporta, do istraživanja, izvođenja medicinskih operacija i ratovanja.

Upravo o robotici bit će riječ na sljedećem panelu u organizaciji eSTUDENTovog natjecanja Elektroboj: “Svijet robota u Hrvatskoj”. Tim Elektroboja okupio je skupinu vodećih stručnjaka na temu robotike: Stjepana Bogdana (FER), Nikolu Miškovića (FER), Bojana Jerbića (FSB), Josipa Ćesića (Gideon Brothers), Željka Goju (HSTEC) i Željka Krnjajića (Hrvatski robotički savez) koji će upoznati publiku sa stanjem robotike u Hrvatskoj i usporediti ga s aktualnim svjetskim projektima, pričati o mogućim novim tehnologijama kojima bi se robotika mogla okoristiti te postoji li uopće budućnost za robotiku u Lijepoj našoj. Predavanju možete prisustvovati u ponedjeljak, 22. siječnja u 15:00, na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u dvorani D1.

A kako ne biste došli nepripremljeni, za vas smo popričali s profesorom Nikolom Miškovićem o njegovom radu na razvijanju podvodnih robota, o tome zašto je važno raspravljati o robotici te zašto se raduje nadolazećoj panel raspravi.

P: Kako je vaše područje djelovanja pomorska robotika, možete li nam objasniti koja je konkretna primjena podvodnih robota i koji Vam se izazovi javljaju pri njihovom razvijanju?

N. M.: Zbog činjenice da je 70% Zemlje prekriveno vodom, više znamo o površini Mjeseca ili Marsa nego o vlastitom planetu. Kako ljudi ne mogu doći do najvećih dubina, osuđeni smo na korištenje robotske tehnologije koja za nas prikuplja i analizira podatke.

Najveći izazovi u podvodnoj robotici povezani su s činjenicama da pod vodom ne postoji niti GPS niti Wi-Fi. Zbog toga, svi algoritmi razvijeni za robotiku na kopnu ne mogu se primijeniti pod vodom. Da bismo mogli odrediti svoj točan geografski položaj i razmjenjivati informacije pod vodom, moramo koristiti akustičke signale, koji imaju puno veća ograničenja od elektromagnetskih, odnosno radio signala.

P: Radili ste na dosta praktičnih projekata baš u Hrvatskoj. Kakvo je stanje robotike u Hrvatskoj?

N. M.: Hrvatska je u samom vrhu svjetske robotike, i to prvenstveno zbog financiranja kroz veliki broj projekata koje je omogućio FER. Postoji nešto nacionalnog financiranja, ali to definitivno nije dovoljno za održavanje istraživača u području robotike. Također, u posljednje vrijeme javlja se sve više tvrtki koje pokušavaju razvijati sustave i na tržište iznijeti rezultate istraživanja.

P: Kakvo je Vaše mišljenje o natjecanjima poput Elektroboja?

N. M.: Sva natjecanja u STEM području izuzetno su korisna – ne samo zbog toga što natjecatelji razvijaju svoje inženjerske sposobnosti, već i zbog toga što uče raditi u timu, što ih zasigurno čeka kasnije u industriji. Također, imaju priliku razvijati i dodatne vještine koje se na fakultetu ne uče, i primijeniti ih na stvarnim projektima.

P: I za kraj, mislite li da je važno raspravljati o robotici?

N. M.: Naravno! U javnosti se, nažalost, često javljaju skupine ljudi koje pokušavaju zaustaviti razvoj novih tehnologija u strahu da će to imati negativan učinak na društvo. Kod robotike se tu obično radi o strahu od toga da će roboti ljudima oduzimati radna mjesta, što nije istina. Dapače, pokazalo se suprotnim – za uvođenje visokih tehnologija potrebno je više ljudi koji će raditi na njima, koji će ih održavati i koji će ih dalje razvijati. Rekao bih da su mlađe generacije svjesne toga, no bitno je podići svijest u cjelokupnom društvu.

Zanima li vas što uz profesora Miškovića imaju za reći i ostali panelisti? Do kakvih će zaključaka oni doći i imaju li drugačije mišljenje o hrvatskoj robotici i budućnosti koja nas čeka uz razvoj umjetne inteligencije? Kako biste to saznali, svakako se pridružite panelu, a svoj dolazak možete potvrditi i na Facebooku.

Beatta Lovrečić i Marija Kalebota Kodžoman