eStudent Logo
Psihoterapija s Instagrama: širenje svijesti ili veličanje mentalnih oboljenja?

Psihoterapija s Instagrama: širenje svijesti ili veličanje mentalnih oboljenja?

Autor: Marija Pažin, 23. 11. 2022.

Posljednjih godina intenzivno se radi na podizanju svijesti o važnosti mentalnog zdravlja s ciljem destigmatizacije osoba s mentalnim oboljenjima, osobito nakon cijele COVID-19 situacije. Ostavši sami sa sobom, spoznali smo koliko smo zapravo ranjivi na mentalnoj razini.

I dobro da jesmo!

Psihoterapija je također u procesu detabuizacije, spremni smo govoriti jer smo shvatili da nismo jedini koji se tako osjećaju. Velikim su dijelom za to odgovorne društvene mreže, preplavljene sadržajima o vrstama mentalnih poremećaja i njihovim simptomima, preporukama o načinima samopomoći, popularnije rečeno self-care, kao i prepoznavanju istih kod drugih, najčešće u kontekstu toksičnih odnosa. 

Instagram, čini se, kao da je postao besplatno psihološko savjetovalište. Od dijagnoze do rješenja, korak po korak popraćen lijepom grafikom i hashtagom tipa #samonježnopremasebi. Nema ništa loše u poetski napisanom tekstu o sreći i zadovoljstvu. I sama ga pročitam i udahnem kap inspiracije za ostatak dana, no važno je prepoznati kvalitetu sadržaja koji svakodnevno upijamo, kao i njegov utjecaj na samopercepciju.

Samodijagnosticiranje kao trend

Glavni problem sadržaja o mentalnom zdravlju na Instagramu (i drugim društvenim mrežama) je kada kreator (stručnjak ili ne) govori o pretjerano generaliziranim simptomima u kojima se većina ljudi prepoznaje i navodi na mišljenje da imaju određenu dijagnozu.

Previše analiziraš situacije, imaš problema s nesanicom, tapkaš nogom dok sjediš? Anksiozni poremećaj. Osjećaš se tužno i preplavljeno, odgađaš obveze, nemaš energije? Depresija. Teško ti se koncentrirati na jednu stvar, težiš perfekcionizmu, intruzivne misli? OKP. 

Sve navedeno mogu biti simptomi, ali ne moraju jer se nečiji simptom ne mora odnositi na drugu osobu. 

Zatim samodijagnosticiranje prerasta u veći problem. Osoba svoje stanje i negativna ponašanja predstavlja kao nešto poželjno, čak i poetično, ali ne i promjenjivo. Depresija i anksioznost nerijetko su šaljivo prikazane (#relatable), i to može biti jedan od mehanizama za poistovjećivanje i prihvaćanje. 

Sad već govorimo o normalizaciji nečega što je u svojoj biti suprotno od normalnog. Normalizacija je u biti nova riječ za glorificiranje poremećaja. Ako je nešto već normalno i prihvaćeno, čak i poželjno, zašto to mijenjati, zašto potražiti psihološku pomoć? To me čini jedinstvenim. To me čini takvim kakav sam.

 I am not funny without my trauma. 

Glorificiranje mentalnih poremećaja nije nešto novo, pojavilo se još u Patnjama mladog Werthera (1774.). Provlačilo se kroz masovne medije bilo da se radilo o serijama, knjigama i glazbi, a zatim i kroz supkulture na društvenim mrežama - s Tumblra se pretočilo na Instagram, a s Instagrama vjerojatno na TikTok. O pravim utjecajima možemo tek nagađati, društvena istraživanja ne mogu preduhitriti trendove, tek ponekad ih mogu predvidjeti. Ali, jedno pitanje ostaje relevantno.

Hoće li se osoba koja se nosi s mentalnim problemima ustručavati potražiti pomoć ako joj se oni prikazuju kao nešto normalno? Ili, još gore, jedinstveno?

Potraži pomoć na pravom mjestu

Depresija je već nekoliko godina kvalificirana kao jedna od najrasprostranjenijih i najskupljih patologija. Mentalna oboljenja jesu raširena i česta, različito se manifestiraju i nisu dovoljno istražena kako bi mogao postojati jedan test ili jedan način dijagnosticiranja. Ako ti je potrebna psihološka pomoć iz bilo kojeg razloga, koliko god velik ili minoran se činio, potraži je kod stručne osobe, bilo da je školski pedagog, sveučilišni psiholog ili linija za pomoć.

Tvoje zdravlje je tvoj prioritet, tvoji problemi i strahovi te ne definiraju. 

Ti si onaj koji definira sebe. 

Zanima te više?

Za blogove o studentskom životu, hobijima i savjetima za lakše nošenje sa svakodnevicom, proscrollaj našom web stranicom. Ako već nisi, zaprati nas i na društvenim mrežama – Facebook, Instagram i LinkedIn, gdje ćeš naići na informacije o zanimljivim i korisnim projektima koje organiziramo. A tu je i naš newsletter putem kojeg te pravovremeno obavještavamo o novostima koje Udruga donosi, stoga se pretplati i uvijek budi u tijeku sa svježim prilikama i izazovima! 

Ostale objave

30. 11. 2022.

Što ti je činiti kako bi pronašao/la studentski posao u struci?

Studentski posao u struci odlično je rješenje za sve studente kojima fakultet ne nudi studentsku praksu.

30. 11. 2022.

Otvorene prijave za CSR in spotlight: “Spot greener, spot better“

Zainteresirani studenti dijelom projekta mogu postati prijavom do 9. prosinca

27. 11. 2022.

PLIVA: Lokalni posao s globalnom karijerom

Zaposlenici PLIVE i Teva grupe ugostili su studente kako bih ih upoznali s IT dijelom ovog farmaceutskog poduzeća

23. 11. 2022.

Društvene mreže postaju glavni izvor informiranja, bilo o znanosti, politici ili popularnoj kulturi, ali gdje podvući crtu?

Postani članom Udruge putem pristupnog procesa koji se odvija jednom godišnje!

Prijavi se na naš newsletter i među prvima saznaj za studentska natjecanja, projekte i ostale studentske pogodnosti :)

Strateški partneri