U današnjem ubrzanom svijetu gotovo svakodnevno smo izloženi različitim stresnim situacijama. Možda smo pod pritiskom zbog nadolazećeg kolokvija, neizvjesnih rezultata ispita ili zato što kasnimo na važan sastanak. Zbog tako česte pojave stresa u našim životima, važno je imati dobro razvijene metode suočavanja s njim. 

Prije svega, važno je naglasiti da naša percepcija ima ključnu ulogu u određivanju je li nešto stresno ili nije. Tako stres nije uvijek negativan. On može biti pokretač koji nas sprema za teške zadatke. Negativne posljedice stresa obično se pojavljuju kada smo dugoročno izloženi nekoj aktivnosti koju smatramo izrazito stresnom. Na svu sreću, s uspješnim tehnikama suočavanja te posljedice mogu se gotovo u potpunosti ublažiti.

Metode suočavanja sa stresom

Prve dvije metode suočavanja sa stresom vrlo su jednostavne i vjerojatno ste već čuli za njih, a to su Mindfulness i tehnike disanja (duboko disanje). Da, vjerojatno kolutate očima jer ste to već probali tisuću puta, no te metode stvarno mogu pomoći ako ih radite pravilno i redovito. Drugim riječima, ove tehnike će vam pomoći kada se nađete u stresnoj situaciji tek onda kada ste ih vježbali dok niste bili u stresnim situacijama.

Pravilno duboko disanje podrazumijeva duboko udisanje zraka na nos, a izdisanje kroz usta, a sve tako da što više proširite dijafragmu kako biste mogli uvući što više zraka. To možete provjeriti tako da stavite jednu ruku na trbuh, a drugu ruku na prsa. Ruka koja vam je na prsima ne bi se trebala micati, već samo ruka na trbuhu. Većina nas zapravo vrlo plitko diše jer dišemo naprezanjem prsa, što je puno teže, a i nepravilno. 

Mindfulness ili usredotočena svjesnost također pomaže pri suočavanju sa stresom tako što pospješuje našu svjesnost na način da nam omogućuje da se bolje usredotočimo na sadašnjost i ono što se trenutno odvija oko nas. Bez analize situacije, pomaže nam da prihvatimo, u ovom slučaju stresne situacije koje su oko nas, promotrimo što nam donose, zahvalimo se na njihovim plodovima te ih pustimo da prođu.

Sad kad smo prošli dvije jednostavne metode, možemo  proći i kroz jednu “aktivniju“. Naime, radi se o tzv. „Jacobsonovoj tehnici progresivnog opuštanja mišića“ (Kassymova, 2018). U slučaju da vas je dugi naziv uplašio, bez brige, i ova metoda je vrlo jednostavna za izvesti. Pa počnimo!

Za početak, sjednite. Zatim krenite postepeno naprezati mišiće svojeg tijela krećući od lica prema dolje. Najprije malo namrgodite lice pa ga opustite. Nakon lica ispružite ruke, stisnite ih i zatim opustite. Sljedeće napnite svoja ramena i prsa i opustite ih, te za kraj napnite noge i njih opustite. Sve ove pokrete radite u trajanju od 10 sekundi (naprezanje) i 20 sekundi (opuštanje), a naprezanje i opuštanje ponovite nekoliko puta za svaki dio tijela. S malo vježbanja ova tehnika može značajno pomoći u opuštanju.

Pozitivnim stavom do smanjenja stresa

Kao što smo na početku spomenuli naša percepcija igra bitnu ulogu u određivanju stresnih događaja, stoga pri suočavanju sa stresom moramo imati i valjani stav. 

Stres može biti jako izazovan za podnijeti, no to nije izlika da dopustimo da nas naši problemi uplaše i zaustave u razvoju. Stres većinom nastaje zbog zadataka koji smo si sami zadali ili koji su nas nekako snašli. Neke prepreke koje imamo u životu neće same od sebe nestati, stoga je uputno suočiti se s njima najbolje što možemo i iskoristiti ih za svoje učenje i izlazak iz komfort zone. 

Kako bismo to postigli, moramo imati ustrajni mentalitet, a to znači vjerovati u naše sposobnosti i reći samom sebi: „Kako god bilo, proći ću kroz ovo i riješiti najbolje što mogu”. Možemo se i podsjetiti nekih prethodnih stresnih situacija koje smo uspješno prebrodili i resursa koje posjedujemo, a mogu pomoći u toj prepreci. 

Uvijek je dobro sjetiti se i zašto se bavimo zadatkom koji nam stvara stres te da nas svaki izazov čini jačim i boljim. Svaki teški period na kraju će ipak proći, a ti periodi su tu da nam pomognu ostvariti naše potencijale i razviti se u najbolju verziju sebe. 

Saznaj više!

Blogove koji prate predavanja i radionice u sklopu projekta “It starts with you” možeš pronaći na našoj web stranici. O svim događajima u Udruzi pravovremeno izvještavamo na Facebooku, Instagramu i LinkedInu, stoga nas zaprati! Ukoliko želiš obogatiti iskustvo studiranja sudjelujući na predavanjima, natjecanjima i projektima iz raznih područja, pretplati se na naš newsletter i redovito pravi mail pretinac. 


IZVOR:
Kassymova, G. (2018). Stress Management Techniques Recommended for Students. 198, 47–56. https://doi.org/10.31643/2018.008