Dan fakulteta EFZG 01_12_14 094

Mozgalo je prvo i jedino studentsko natjecanje u Hrvatskoj gdje se studenti natječu u rudarenju podataka i izradi Big Data rješenja. Radi se o procesu pronalaženja korisnih informacija iz velikih količina strukturiranih i nestrukturiranih podataka s ciljem promicanja edukacije i stjecanje praktičnih znanja iz računalnih znanosti, statistike, ekonometrije i matematike. Koliko je tematika kojom se bavi natjecanje Mozgalo privlačna i ekonomistima, iz prve nam ruke govori profesorica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, dr. sc. Mirjana Pejić-Bach.  

Koji ste fakultet završili i čime se trenutno bavite?

Diplomirala sam na Ekonomskom fakultetu na smjerovima Ekonomska kibernetika (danas Menadžerska informatika) i Financije, bankarstvo i osiguranje. Doktorirala sam također na Ekonomskom fakultetu, a završila sam i program edukacije iz sistemske dinamike na Sloan School of Management MIT. Nakon diplomiranja sam se zaposlila na Katedri za statistiku, a kasnije sam prešla na Katedru za informatiku, gdje danas predajem između ostalog Otkrivanje znanja iz baza podataka. Danas se bavim rudarenjem podataka, pohranjenih u relacijskim bazama, skladištima podataka i netradicionalnim izvorima podataka kao što su veliki podaci (npr. društvene mreže). Ova područja povezuju upravo informatiku, statistiku i financije, što su sve ekspertize iz kojih sam obrazovana.

Koji su Vaši interesi u Big Data području? Zašto baš to?

Moji interesi u području velikih podataka su vezani uz korištenje velikih podataka u poslovanju, u povećanju efikasnosti javne uprave i u znanstvenim istraživanjima. Područje velikih podataka je uglavnom rezultat nastojanja poduzeća koja posluju u visoko konkurentskim granama i na sve moguće načine nastoje povećati svoju konkurentnost, temeljem povećanja podatkovne inteligencije. Takvi projekti su novost u poduzećima i za sada se tek počinje shvaćati na koji način se velikim podacima može povećati profitabilnost poduzeća. Slična situacija je i u javnoj upravi. Efikasnost javne uprave može se povećati korištenjem velikih podataka. Značajni potencijali korištenja velikih podataka postoje u području pametnih gradova. Također, veliki podaci predstavljaju iskorak u znanstvenim istraživanjima. Na primjer,  istraživanjem velikih podataka se mogu istražiti podaci cijele populacije ili njezina većeg dijela, a ne dijela uzorka kao što je do sada bio slučaj. Moguće je provoditi i istraživanja na live-streamingu velikih podataka.

Koja su Vaša iskustva na tom području?

Aktivno sam uključena u evaluaciju projekata iz područja velikih podataka, gdje je moj zadatak procijeniti inovativnost i profitabilnost projekata. U takvim evaluacijama sudjelujem temeljem poznavanja rudarenja podataka koje se koristi u analitici velikih podataka, ali i poznavanja financija i poslovanja. Kao i kod svakog drugog projekta, tako i projekti velikih podataka trebaju biti isplativi, iako je njihova isplativost često vidljiva tek na dulji rok i teže ju je procijeniti nego što je to slučaj kod projekata “tradicionalne” informacijske tehnologije.

Što mislite o trenutnoj popularnosti Big Date u Hrvatskoj?

Trenutna popularnost velikih podatka u Hrvatskoj je u porastu, a poticaj rastu dolazi iz dva smjera. Prvi poticaj dolazi od strane poduzeća i javne uprave. Prema mom saznanju, projekti velikih podataka uvode se u dio velikih poduzeća, koja uglavnom dolaze iz maloprodaje, telekomunikacija  i financijske industrije. To je očekivano, jer je u tim djelatnostima vrlo velika konkurencija. Osim toga, poduzeća iz tih djelatnosti često su podružnice multinacionalnih kompanija koje preuzimaju nove tehnologije iz matičnih kompanija. Također, donositelji odluka u javnoj upravi postaju svjesni kako velikim podacima mogu povećati kvalitetu usluga prema građanima, iako tu ne postoji znatna primjena. Drugi poticaj za rast popularnosti velikih podataka dolazi od strane mlađe populacije (studentske i nedavno diplomirane) i znanstvene zajednice. Projekt Mozgalo, ali i drugi projekti koji potiču razvoj velikih podataka i znanosti o  podacima (data science), povećavaju saznanje među studentima o ovom izuzetno zanimljivom području istraživanja i poslovanja. Također, javljaju se informatička poduzeća koja pružaju usluge analitike i upravljanja velikim podacima, a koja posluju prvenstveno sa inozemstvom.

Što mislite o porastu broja poduzeća, a samim time i brojem zainteresiranih te stručnjaka, koji se bave tim područjem?

Nedavno sam razgovarala s kolegama koji su diplomirali prije 1-2 godine i osnovali su poduzeće za pružanje usluge analitike velikih podataka. Oduševili su me poznavanjem tehnologije, ali još i više idejom da iz Hrvatske pružaju visoko sofisticirane tehnološke usluge, na primjer, brokerskim kompanijama u Londonu. Kolege su prepoznale mogućnost da uz poduzetništvo i nove tehnologije mogu ostvariti “američki san” u Hrvatskoj.

Što mislite o inicijativi kao što je Mozgalo?

Inicijativna Mozgalo je odlična, jer pruža mogućnost studentima da se upoznaju s područjem velikih podataka, kao i da u tom smjeru razvijaju svoje kompetencije i kreativnost. Također, kroz inicijativu Mozgalo mogu razvijati komunikacijske i timske vještine, kao i vještine upravljanja projektima, koje su izuzetno važne za uspjeh u poslovnom svijetu.

Smatrate li da su ekonomija i projekt Mozgalo dvije spojive stvari?

Tehnologije se mogu koristiti kao poluga za povećanje konkurentnosti poduzeća, ali mogu postati i proizvod. Upravo je informatička industrija najprofitabilnija industrija u svijetu pa tako i veliki podatci mogu preuzeti dio tog bogatog kolača. Osim toga, bilo koji informatički projekt pa tako i projekt velikih podataka nema smisla ako nema ekonomsku opravdanost. Isto vrijedi i za projekte koje student razvijaju kroz Mozgalo.

Zašto bi se, po Vama, studenti Ekonomskog fakulteta trebali priključiti projektu Mozgalo? Što mogu dobiti sudjelovanjem na takvom natjecanju?

Područje velikih podataka predstavlja brzo rastuću informatičku granu, koja pruža mogućnost stvaranja konkurentske prednosti, kako organizacijama tako i pojedincima. Nakon diplome potrebno se na neki način razlikovati od ostalih kolega, steći neka svoja specifična znanja po kojima možemo „odskakati“. Veliki podaci su odličan primjer takvih znanja i mogu predstavljati prednost, bilo kod zapošljavanja, bilo kod razvijanja vlastitih poduzetničkih poduhvata. Osim toga, poznavanje tehnologije i analitike velikih podataka mogu biti prednost kod zapošljavanja u znanosti, pa i kod dobivanja stipendija za daljnje obrazovanje, kao što su doktorski studiji.

Što biste općenito preporučili studentima, posebice ekonomistima, zainteresiranima za ovo područje?

Istaknula bih da je područje velikih podataka zanimljivo ekonomistima na dva načina. Jedna grupa ekonomista bit će korisnici velikih podataka, pri čemu će se efikasnost njihovog rada i odlučivanja povećati upravo i kroz poznavanje velikih podataka. Druga grupa ekonomista bit će kreatori proizvoda koji su rezultat analitike velikih podataka. Timovi za analitiku velikih podataka  uključivat će, ne samo inženjere, matematičare i statističare, već i ekonomiste koji mogu odlično razumjeti poslovnu korist koju generiraju veliki podaci.

Koji su Vaši savjeti za studente koji se žele baviti ovim područjem?

Prije nekoliko godina objavljen je članak u Harvard Business Review naslova „Data Scientist: The Sexiest Job of the 21st Century“, što dovoljno govori o popularnosti područja analitike podataka, pa tako i analitike velikih podataka. Ukoliko volite brojke i računala to je odlično područje za razvoj kompetencija. Poslovi vezani uz velike podatke su kreativni i stvaraju prostor za one koji žele isključivo svojim znanjem, radom i vještinama realizirati poslovni uspjeh. Educirajte se iz područja informatike, statistike i financija. Postoje također i odlični MOOC programi edukacije (Massive Open Online Courses) za velike podatke, kao što je Big Data Specialization (University of California San Diego), koja je dostupna putem web stranice https://www.coursera.org. Ukoliko ste student tehničkih ili matematičkih znanosti, nemojte zaboraviti na važnost ekonomskih znanja, koja su ipak presudna za uspjeh bilo kojeg projekta.

Što mislite kako će Big data izgledati u Hrvatskoj za 5/10 godina?

Područje velikih podataka će se razvijati u cijelom svijetu pa tako i u Hrvatskoj, iako vjerojatno sporijim tempom. Biti će prisutna tri trenda, kao svojevrsni nastavak dosadašnjeg razvoja. Prvo, velika poduzeća će razvijati projekte velikih podataka koje će koristiti kao alat povećanja konkurentnosti. Drugo, stručnjaci koji se upravo sada educiraju (pa i kroz projekt Mozgalo i druge) razvijat će poduzetničke poduhvate iz područja velikih podataka. Treće, javna uprava će početi koristiti velike podatke za povećanje kvalitete usluga, ali znatno sporijim tempom od gospodarstva. Kao rezultat navedenih trendova stvorit će se brojne prilike za profesionalni razvoj mnogih mladih ljudi.

Želite li još nešto dodati?

Istraživanja su pokazala kako znanje i vještine nisu dovoljne za uspjeh u velikom broju djelatnosti, već su presudni drugi faktori koje možemo nazvati „umrežavanje“. Također, istraživanja su pokazala kako je informatička djelatnost jedna od rijetkih u kojima to nije točno i gdje se osobe mogu u potpunosti realizirati upravo kroz svoj rad, kreativnost i zalaganje. Kao i druge ICT grane, područje velikih podataka „ne laže“ – tu vrijedite upravo onoliko koliko znate, što predstavlja veliku šansu za uzbudljivu profesionalnu budućnost!

Mozgalo je odlična prilika da unaprijediš svoje znanje na području rudarenja podataka i izradi Big data rješenja. Predstavi se potencijalnim poslodavcima, stekni nove vještine i osvoji novčane nagrade, ali prvo prijavi svoj tim između 2. i 13. ožujka na službenoj web stranici Mozgala.