Networking kao najjača valuta studentima

Priznajmo si, kao studenti konstantno se brinemo oko prosjeka, sadržaja i opširnosti životopisa, koliko izvannastavnih aktivnosti imamo, stažiranja, poslova i tako dalje. Lista briga, nažalost, ne prestaje tijekom studiranja. Međutim, mnogo studenata zanemaruje najbitniju komponentu za budući uspjeh; networking. U svijetu u kojem se prilike rijetko pojavljuju slučajno, poznanstva i odnosi koje se grade tijekom studija mogu postati najvrjednija “valuta”. Networking nije samo razmjena kontakata na LinkedInu ili skupljanje vizitki na eventima. To je proces izgradnje autentičnih odnosa s ljudima kojima dijelimo zajedničke interese, ambicije ili područje djelovanja. Pametno i efikasno baratanje kontaktima, filtriranje korisnog od manje korisnog, timing kada se kojem poslodavcu ili osobi javiti i slično.

U teoriji zvuči sjajno, ali nitko nikada ne objasni kako izgleda i funkcionira pametan networking. To nije nešto gdje se isključivo ekstroverti ističu, ili gdje se treba imati tonu iskustva u svojoj “branši” ili industriji. Zaboravimo ideju da networking znači ulaziti u razgovore s ciljem da se nešto dobije. Puno bolji pristup je: budi osoba s kojom ljudi žele ostati u kontaktu. Isto tako, važno je biti svjestan da ti kontakti i poznanstva ne moraju biti isključivo zaposlenici na visokim pozicijama u tvrtkama. Mogu biti i kolege studenti, ljudi iste generacije ili oni nekoliko godina stariji. Čak i osobe koje imaju kontakte na drugim Sveučilištima ili znaju nekoga tko je radio ili radi u poduzećima u inozemstvu mogu biti dio mreže.

Kako započeti razgovor?

Najveći izazov većini studenata je prvi korak. Prići nekome na eventu ili poslati poruku na LinkedInu zna djelovati neprirodno. U stvarnosti, dovoljno je krenuti jednostavno.

Umjesto generičkog: “Bok, trebam savjet za karijeru”, možda je lakše i prirodnije nešto konkretnije, kao na primjer: “Bok, vidio sam da si radio na (projektu/firmi). Kako si došao/la do te prilike?”

Ovaj pristup bolje funkcionira zato što pokazuje interes, daje se kontekst i otvara lakši početak razgovora za drugu osobu. Ljudi puno radije pomažu kad pitanje nije općenito i kad vide da se osoba barem malo potrudila.

Kako koristiti LinkedIn da nisi naporan/a?

LinkedIn je studentima često “mrtva platforma” koju otvore samo kad trebaju praksu. Ako ga se koristi pametno, može biti jedan od najjačih networking alata.

Za lakše praćenje platforme, evo savjet “how to”:

1. Dodavanje ljudi
   Umjesto da se samo klikne “connect”, bolje je popratiti s kratkom porukom, npr:
   “Bok, kolege smo s faksa, vidio/la sam tvoje predavanje/zanimljive su mi tvoje objave s prezentacije.”
2. Praćenje, ne samo dodavanje
   Ako netko objavi nešto zanimljivo; najbolje je reagirati ili komentirati.
   Tako se ostaje “u njihovom radaru” bez forsiranja.
3. Javljanje nakon nekog vremena
   “Bok, prije par mjeseci smo se povezali; zanima me kako to izgleda rad u (firmi/području)?”

Kako ostati zapamćen?

Većina ljudi upozna desetke osoba, ali zapamti vrlo mali broj. Pošto je cilj da se ostane zapamćen, nije stvar u “impresivnosti”, nego konzistenciji i normalnosti.

Konkretni primjeri:

• pošalji follow-up poruku nakon događaja
  “Drago mi je da smo se upoznali, sretno s projektom!”
• podijeli nešto korisno
  “Spomenuo si da te zanima X — naletio sam na ovo pa šaljem.”
• javi se bez razloga (da, stvarno)
  “Vidim da si promijenio posao; čestitam!”

To su male stvari, ali većina ih ne radi, a upravo zato imaju efekt.

Često pitanje je: “Što ja uopće mogu ponuditi kao student?” umjesto da se prepoznaju vrline koje su često zanemarene, ali uvijek su bitne, pogotovo u prezentiranju sebe drugima i networkingu. Sve je stvar kako se postavite. Ako se prepozna da se može pomoći na projektu, volontirati na natjecanju (bilo to u studentskoj udruzi ili neke otvorene prijave koje grad/tvrtka održava, podijeliti korisne informacije i kontakte, i ponuditi pouzdanost, brzinu i efikasnost. U stvarnom svijetu, pouzdanost je rijetka i cijenjena vrlina.

Jedna realna situacija (kako networking izgleda u praksi)

Jedan mali scenarij za lakšu vizualizaciju kako networking može izgledati u praksi:

Upoznaš kolegu na radionici. Par puta popričate, povežete se na LinkedInu. Nakon nekog vremena vidiš da radi na projektu koji je povezan s tvojim interesom, javiš mu se, pitaš kako mu je. On spomene da im treba još jedna osoba.

Ne zato što si “najbolji kandidat na papiru”, nego zato što si poznat njemu, pokazan je interes s tvoje strane, i ostavljen je dobar dojam. Tako izgleda networking, suptilno, ali učinkovito.

Za kraj; zlatno pravilo!

Ako se treba zapamtiti jednu stvar, neka bude ova: networking nije sprint, nego dugoročna igra. Neće se odmah doći do prakse, posla ili te “velike prilike”, ali ako se kontinuirano, pametno i strpljivo komunicira te upoznaje s ljudima, održavaju se odnosi, rezultati će doći. Samo se treba postaviti, predstaviti i ostati upamćen.

Saznaj više!

Ako želiš saznati više o ovome i ostalim projektima, posjeti našu web stranicu. Kako ne bi propustio/la najnovije informacije o radu Udruge, zaprati nas na društvenim mrežama – Facebooku, Instagramu, Linkedlnu, TikToku i YouTubeu. Pretplati se i na dvotjedni newsletter kako bismo te mogli obavijestiti o aktualnim projektima na mail.