Izvor: Pinterest

Imati originalnu ideju ne znači nužno i postizanje uspjeha, a u to su se tijekom vremena uvjerili i mnogi razočarani inovatori. Inovativnost i posebnost, iako važni, nisu dovoljni da bi ideja zaživjela i zainteresirala javnost. Zbog toga je iznimno važno kvalitetno ju razraditi kako bi ostvarila pun potencijal i ostavila svoj utisak u svijetu, da se o njoj uči u udžbenicima budućih generacija ili pak da zaradi koju kunu, što je i najčešći cilj većine inovatora.

Razradu ideje najlakše je započeti pomalo štreberskom definicijom ideje koja treba biti inovativna i kreativna, ponuditi posve novi proizvod i uslugu ili predstaviti već poznate stvari na novi način. Nakon što se osmisli ideja i problem koji ona treba riješiti, potrebno je uključiti i druge ljude u samu razradu, ljude koji će dati dinamične prijedloge i koji imaju potrebna znanja za ostvarivanje tih prijedloga, što se popularno naziva brainstorming. Za kreativne studente kojima se “upalila lampica” pa su dobili odličnu ideju, najbolje je uključiti kolege s drugih fakulteta, prijatelje i poznanike koji imaju potrebne vještine i naviku ostajanja “na nogama’’ do kasno u noć, naviku koju će vjerojatno upotrijebiti u razvijanju ove ideje.

Samo kroz interakciju s drugima mogu se uvidjeti dobre i loše strane ideje, raditi na njenom poboljšanju i ustanoviti postoji li realna šansa za ostvarenje. Povratna informacija ili feedback su najvažniji u ovom dijelu razrade jer ‘prisiljavaju’ inovatora na prilagodbu novim okolnostima. Uzmimo za primjer osnivanje Facebooka, društvenu mrežu koja je pokorila svijet. Njen osnivač utemeljio je popularni Face s namjerom da poveže uštogljene studente s Ivy League fakulteta, a rezultat njegovog pothvata danas je svima poznat. Facebook je najpoznatija društvena mreža na svijetu koja povezuje milijarde ljudi, a jedan od razloga njenog uspjeha je prilagodljivost situacijama i slušanje povratnih informacija.

Nakon same rasprave o ideji slijedi planiranje – ono od čega većina mladih inovatora zazire, smatra nezanimljivim ili izbjegava. Čim se vide pojmovi poput “istraživanja tržišta” i “marketinškog plana” većinu neekonomista (a i neke ekonomiste) uhvati glavobolja. Upravo te suhoparne stvari najviše privlače potencijalne investitore, koliko god se one činile neinteresantnima. Projekti i usluge namijenjeni su određenoj ciljnoj skupini pa je potrebno proučiti njihove potrebe i interese. Ovaj put za primjer ne moramo ići daleko, čak ne moramo niti otići s eSTUDENT web stranice. Mladi ljudi koji su odgovorni za mnoge projekte i natjecanja poput CSC-a, Smartup-a, ASC-a itd. prepoznali su potrebe studenata za razvijanjem kreativnosti, povezivanja s budućim poslodavcima ili mogućnosti prakse.

U ovoj fazi razrade ideje poželjno je uspostaviti kontakt s ciljanom skupinom, pitati njihova mišljenja o ideji i mogućim poboljšanjima, na neki način testirati ideju odmah na licu mjesta da se vidi može li uopće opstati. Nakon poželjnih povratnih formacija, potrebno je osmisliti i marketinški plan kao način na koji će se pristupiti ciljanoj skupini. Izmišljaju se slogani, uzrečice i promocija koja privlači ljude. Opet možemo upotrijebiti jedan primjer iz inozemstva, ovaj put iz Velike Britanije gdje je mladi student uporabom pametnog marketinškog plana u kojoj je naglašavao ulogu tradicionalne kuhinje, ostvario golemi uspjeh proizvodnjom džema, zamisli kojih se većina njegovih vršnjaka ne bi sjetili i zbog čega je on sad milijunaš, a njegovi kolege nisu.

Mora se priznati, koraci u razradi ideje često se opravdano smatraju “dosadnima”, čini se da uništavaju kreativnost  i inovativnost, a upravo su oni ključni za realizaciju ideje. Na samom kraju možda je potrebno parafrazirati onu poznatu uzrečicu i utvrditi da uspjeh ideje ovisi kojih 10 posto o samoj kreativnosti početne ideje dok ostalih 90 posto ovisi o njenoj pametnoj i promišljenoj razradi. Dakle, idući put kad vam na um padne odlična ideja, nemojte dopustiti da propadne. Tko zna gdje bi vas mogla  dovesti.

Filipa Musinov